Domaće brašno osvaja inostrana tržišta
Prema podacima UIO BiH, od januara do kraja juna ove godine iz BiH je izvezeno 3,68 miliona kilograma žitarica The post Domaće brašno osvaja inostrana tržišta appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.
BANJALUKA – Izvoz žitarica iz BiH u proteklih šest mjeseci više je nego skroman, dok je istovremeno plasman mlinarskih proizvoda, koji se uglavnom prerađuju od uvoznih sirovina, u zamahu, jer, kako tvrde mlinari, kupci u inostranstvu prepoznaju kvalitet i sve više traže njihovu robu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja juna ove godine iz BiH je izvezeno 3,68 miliona kilograma žitarica u vrijednosti od 2,91 milion KM, što je osjetno manje u odnosu na isti period prošle godine, kada su u inostranstvo plasirano 15,62 miliona kilograma žitarica vrijednih 7,42 miliona maraka.
S druge strane izvoz proizvoda mlinarske industrije, poput slada, skroba, inulina i pšeničnog glutena, bilježi rast. U prvoj polovini ove godine izvezeno je 23,78 miliona kilograma ove robe ukupne vrijednosti 17,77 miliona KM, što je znatno više u odnosu na isti period 2024. godine, kada su ukupno izvezena 19,82 miliona kilograma u vrijednosti od 14,13 miliona KM.
Podaci UIO pokazuju da je ove godine u BiH stiglo 216,208 miliona kilograma žitarica u vrijednosti od 127,429 miliona KM, najviše iz Srbije, Mađarske i Hrvatske, dok je izvoz uglavnom bio usmjeren ka Italiji, Hrvatskoj i Srbiji. U istom periodu godinu ranije stiglo je 237,70 miliona kilograma pšenice “teške” 120,94 miliona KM.
Kada je riječ o proizvodima mlinarske industrije, najviše je uvezeno iz Srbije, Hrvatske i Austrije, dok su domaći mlinarski proizvodi najčešće završavali na tržištima Turske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača u RS Stojan Marinković istakao je za “Glas” da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz i niske cijene domaće pšenice, koja se sve teže prodaje na tržištu.
“Konstantan uvoz ugrožava našu proizvodnju otkad je na snazi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA. To je urađeno na našu štetu i mi već godinama trpimo posljedice. Dok druge zemlje štite svoje proizvođače odmah pojavom tržišnog viška, mi se držimo procedura i čekamo. Umjesto toga trebalo bi da prepisujemo modele zaštite domaće proizvodnje, jer nemamo dovoljno ni žitarica ni drugih osnovnih poljoprivrednih proizvoda”, naglašava Marinković.
On dodaje da bi uvođenje prelevmana, makar sezonskih, u velikoj mjeri pomoglo domaćim ratarima, kao i premije i druge mjere podrške, jer u suprotnom proizvođači gube i volju i interesovanje za širenje proizvodnje.
S druge strane, iz mlinarske industrije stižu potpuno drugačije slike. Komercijalista u bijeljinskom preduzeću “Stojanović i sin” Tanja Stojanović kaže da već godinama imaju sigurne kupce u inostranstvu, koji cijene kvalitet njihovih proizvoda.
“Najviše brašna plasiramo u Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku. I pored svjetskih turbulencija saradnju sa stranim partnerima nismo gubili. Za domaće tržište proizvodimo i stočnu hranu, ali sirovinu uglavnom uvozimo iz Mađarske, dok manje količine nabavljamo od domaćih proizvođača”, istakla je Stojanovićeva.
Slična iskustva dijele i u kompaniji “Mlin Majić” iz Odžaka. Voditelj prodaje Milorad Gvozdenović kaže da se interesovanje inostranih kupaca ne smanjuje.
“Pitanja iz inostranstva stižu gotovo svakodnevno. Najviše robe izvozimo u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, a planiramo i izvoz u Tursku. Potražnja je najveća za kvalitetnim brašnom, posebno namjenskim, poput oštrog TIP 400. Upravo zbog toga uvozimo pšenicu iz Mađarske, jer domaće količine ne zadovoljavaju potrebe, ni po kvalitetu i ni po količini”, naglašava on.
Ipak, dodaje, da im je, uprkos velikom izvozu, domaće tržište i dalje prioritet.
Milorad Gvozdenović ističe da kompanija “Mlin Majić” u posljednje tri godine ima i sopstvenu, takozvanu primarnu proizvodnju, ali aktivno otkupljuje i domaću pšenicu od svojih kooperanata.
“Ova godina će, po svemu sudeći, biti rekordna. Dogovorili smo se o otkupu između 9.000 i 10.000 tona domaće pšenice, koju će nam isporučiti kooperanti sa područja Odžaka, Modriče, Šamca i Orašja”, rekao je on.
Kada je riječ o otkupnoj cijeni, pšenica se klasifikuje po kvalitetu pa tako za premijum klasu plaćaju 49 feninga po kilogramu, za prvu klasu 40 feninga, drugu 37, a treću klasu 34 feninga po kilogramu. Glas Srpske
The post Domaće brašno osvaja inostrana tržišta appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.
Koja je vaša reakcija?
