Borrelia kod krpelja u BiH: Šta znamo, a šta nas još čeka?

• Visoka zaraženost krpelja bakterijom borelijom: Istraživanja su pokazala da je 64,3% posmatranih krpelja vrste Ixodes ricinus u Bosni i Hercegovini zaraženo bakterijama roda Borrelia, koje uzrokuju Lajmsku bolest.

• Raznolikost vrsta borelija i značaj migratornih ptica: U urbanim područjima poput Darive kod Sarajeva pronađeno je šest različitih vrsta borelija, pri čemu ključnu ulogu u njihovom širenju imaju migratorne ptice koje doprinose složenom zoonotskom ciklusu.

• Nužnost kontinuiranog monitoringa: U Bosni i Hercegovini ne postoji sistematski nadzor nad krpeljima i bolestima koje prenose; postojeći projekti, poput onih baziranih na DAMA protokolu i uključivanju građana (citizen science), imaju za cilj uvođenje stalnog monitoringa radi bolje javnozdravstvene zaštite.

Krpelji vrste Ixodes ricinus predstavljaju glavne prenosioce bakterija roda Borrelia, uzročnika Lajmske borelioze – bolesti koja se sve češće bilježi i u Bosni i Hercegovini. Iako se o ovoj temi sve više govori, važno je naglasiti da u našoj zemlji do prije nekoliko godina nije bilo ozbiljnih istraživanja o prisustvu borelija u krpeljima. Prvi podaci o njihovoj detekciji potiču iz 2017. godine, kada je studija pokazala da nijedan krpelj sakupljen sa vegetacije u Glamoču nije bio inficiran.

Krpelji su svugdje

Međutim, značajan iskorak napravljen je 2020. godine kroz projekte Laboratorije za molekularnu genetiku prirodnih resursa UNSA-INGEB. Tada su po prvi put borelije molekularno potvrđene u krpeljima uklonjenim s ljudi u Kantonu Sarajevo. Kasnija istraživanja uključila su i krpelje sa vegetacije, pri čemu je identificirano čak šest različitih vrsta borelija, uključujući Borrelia afzelii, B. garinii i B. burgdorferi s.s. Najveća raznolikost vrsta zabilježena je na lokalitetu Aleja ambasadora – Dariva, gdje je detektovano pet vrsta borelija. Ovaj lokalitet karakterizira raznovrstan živi svijet: dvije vrste vodozemaca, osam vrsta gmizavaca, 55 vrsta ptica i osam vrsta sisara – idealno tlo za kompleksne zoonotske cikluse.

Migratorne ptice, poput Turdus merula (kos) i Hirundo rustica (lastavica), od posebnog su značaja jer šire i krpelje i patogene koje oni prenose. Globalni kontekst dodatno komplikuju klimatske promjene koje, kako istraživanja pokazuju, doprinose širenju areala krpelja i udvostručenju incidence Lajmske borelioze u posljednjih 24 godine. Prema podacima Omeragića i saradnika (2022), Ixodes ricinus je najzastupljenija vrsta krpelja u BiH u periodu 2017–2020.

Skoro 70% krpelja zaraženo borelijom

Posebno alarmantan podatak dolazi iz Istraživanja koje su proveli na Institutu za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu da je čak 64,3% analiziranih krpelja bilo pozitivno na borelije (1). Iako ova brojka ne znači da će svi ubodi rezultirati infekcijom, predstavlja jasan indikator javnozdravstvenog rizika.

„S obzirom na evidentiranje više vrsta borelija koje su uzročnici ili potencijalni uzročnici Lajmske borelioze na području Bosne i Hercegovine, možemo zaključiti da je stanovništvo Bosne i Hercegovine izloženo riziku od infekcije istim putem uboda krpelja i razvoja sistemskog oboljenja Lajmske borelioze“, kazala je Lejla Ušanović, saradnica pri institutu za genetički inženjering (INGEB) Univerziteta u Sarajevu.

Lejla Ušanović, izvor Courtesy photo

Monitoring krpelja u BiH je trenutno sporadičan, s istraživanjima u razmacima od 10 do 15 godina. S obzirom na globalni porast vektor-prenosivih bolesti, važno je pratiti prisustvo i distribuciju krpelja. U Evropi se već primjenjuje DAMA protokol (Document, Assess, Monitor, Act) kroz COST akciju PRAGMATICK, a Bosna i Hercegovina ima svoje predstavnike u ovom projektu, uključujući i tim iz UNSA-INGEB-a, istakla je Ušanović.

Trenutno se u UNSA-INGEB-u sprovodi projekat baziran na pristupu „građanske nauke“, gdje građani aktivno učestvuju u prijavi krpelja s ciljem mapiranja žarišta. Posebno su rizična urbana područja u blizini zelenih površina koje obiluju domaćinima – ključnim faktorima u održavanju krpeljske populacije.

Šta je važno znati kod uboda krpelja?

Za građane je važno znati da ubod krpelja, čak i inficiranog, ne mora dovesti do infekcije. Ključno je krpelja uočiti na vrijeme i pravilno ga odstraniti – bez upotrebe hemikalija koje bi mogle izazvati povraćanje sadržaja iz krpelja u krv domaćina. Najsigurnije je to učiniti pincetom ili potražiti pomoć u domu zdravlja.

„Ukoliko uočimo krpelja, važno je ničim ga ne tretirati. Tretiranjem, nadražujemo krpelja da povrati svoj sadržaj u krvotok domaćina čime se povećava rizik od prenosa patogena (npr. borelija). Po uočavanju, kreplja treba odmah izvaditi upotrebom pincete. Ukoliko se ne osjećamo spretnim i spremnim za vađenje krpelja, preporučujemo javljanje u nadležni Dom zdravlja ili hitnu medicinsku službu”, dodala je Ušanović.

Podizanje svijesti o vektorski prenosivim bolestima, poput Lajmske borelioze, mora postati prioritet. Samo kombinacijom nauke, institucionalne podrške i angažmana građana možemo efikasno upravljati rizicima koje krpelji predstavljaju po javno zdravlje.

„U Bosni i Hercegovini, nažalost, javna svijest građana o značaju krpelja za ljudsko zdravlje je još uvijek nedovoljno razvijena, te se kontinuirano trebaju vršiti kampanje podizanja javne svijesti o vektorski prenosivim bolestima”, kazala je Lejla Ušanović za kraj.

Reference:

1. Ušanović L, Lasić L, Pojskić N, Destanović D, Hanjalić Kurtović J, Kalamujić Stroil B. The first molecular record of Borrelia afzelii, B. garinii, B. valaisiana, B. burgdorferi s.s. and B. bavariensis in Bosnia and Herzegovina. Pathog Glob Health. 2024 Sep;118(6):519-525. doi: 10.1080/20477724.2024.2399380. Epub 2024 Sep 10. PMID: 39255421; PMCID: PMC11441065.

The post Borrelia kod krpelja u BiH: Šta znamo, a šta nas još čeka? appeared first on Nauka govori.