BiH mora ubrzati reforme kako ne bi došla na „sivu listu“ Moneyvala

• Ispunjavanje 75 odsto preporuka Moneyvala spasilo bi BiH od „sive liste“

• Najveći problem trenutno uspostavljanje supervizije tamo gdje je nema

• Nedostaje i provjera stvarnih vlasnika (beneficial owners) imovine i kompanija

BANJALUKA – U narednih nekoliko mjeseci Bosna i Hercegovina moraće da ispuni najmanje 75 odsto preporuka i zahtjeva Komiteta Savjeta Evrope (Moneyval) ako želi da izbjegne “sivu listu” i uspostavljanja dodatnog monitoringa svake transakcije privrede i građana sa inostranstvom.

Komitet eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope u decembru je utvrdio da u BiH postoji niz nedostataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga je dobila godinu dana posmatranja Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) – globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, koliki je rok da ispravi propuste.

Prema riječima šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Ministarstvu bezbjednosti BiH i ujedno člana delegacije za Moneyval BiH Edina Jahića, naredna tri ili četiri mjeseca su ključna da se postigne napredak i postigne ono što je Moneyval tražio.

Kaže da je BiH na dobrom putu, ali da je potrebno da se odlučno primijene odredbe Zakona o sprečavanju novca i finansiranja terorizma BiH, te da se ispuni barem 75 odsto preporuka.

“Formirali smo koordinaciono tijelo koje radi na dopuni procjene rizika u oblasti finansiranja terorizma. Trenutno, najveći problem nam je uspostavljanje supervizije tamo gdje je nema, posebno u oblasti sprečavanja pranja novca. Ona nedostaje kod notara u FBiH, u poštama, kod advokata, zatim igara na sreću u FBiH. Ovo nije jednostavno i zahtijeva da se uspostavi odjeljenje, zaposle i obuče ljudi“, objašnjava Jahić za CAPITAL.

Ističe da se sve mora završiti do decembra i vremena kada nastupaju praznici, da bi sve bilo pripremljeno za februar sljedeće godine, kada Moneyval zasjeda i razmatra postignuo.

“Zato moramo da iskoristimo ovih par mjeseci. Neko ko posmatra sa strane možda ne bi tako rekao, ali mi smo za ovu godinu dosta toga uradili“, kaže Jahić.

Šta BiH mora da ispuni

U slučaju da BiH ne postigne barem 75 odsto ispunjenosti preporuka Moneyvala, nema sumnje da idemo na „sivu listu“, kaže Jahić.

Na pitanje da pojasni šta to znači za građane, objašnjava da će svaki put kada neko fizičko ili pravno lice iz BiH bude dio neke transakcije u svijetu, morati da se sprovode dodatne provjere.

“Ove provjere znače da bi inostrane zemlje koje posluju sa nama morale da traže dodatne informacije i angažuju više resursa. Pošto se sve to plaća, pitanje je hoće li neko iz tih međunarodnih institucija i ko uopšte htjeti da mu neko iz BiH bude klijent“, objašnjava Jahić.

Moneyval je u izvještaju koji je stavio BiH na opservaciju istakao značajno unapređenje pravnog i regulatornog okvira u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ali i naveo da je potreban dalji razvoj koordinacije između nadležnih tijela.

Od BiH se očekuje da uloži značajne napore u sprovođenju preporuka i intenzivno radi na unapređenju cijelog sistema, a ako to ne učini, biće označena “kao jurisdikcija sa strateškim nedostacima u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma”.

Glavni problemi koji su identifikovani u posljednjem izvještaju, između ostalih, su slaba koordinacija na državnom nivou, te ograničena upotreba finansijsko-obavještajne jedinice (FIU) koja se oslanja uglavnom na izvještaje banaka, a malo na druge izvore. Istrage i optužnice za pranje novca nisu prioritet, često su spore i fokusirane na samopranje i poreze, dok korupcija i organizovani kriminal nisu dovoljno obrađeni.

Šta kaže izvještaj Moneyvala

“Postoje dobri rezultati kod oduzimanja nelegalno stečene imovine, ali nedostaje jedinstven državni sistem i jasna pravila, a kazne za neprijavljeni keš su minimalne. Slabi su rezultati u borbi protiv finansiranja terorizma. Postoji samo jedna presuda i jedna oslobađajuća, a nema dovoljno statistike i istraga. Nedostaju efikasne finansijske sankcije, a tokom posmatranog perioda nije bilo zamrzavanja imovine“, navedeno je u izvještaju Moneyvala.

Ističe se da nefinansijski sektor u koji spadaju notari, advokati, računovođe, igre na sreću, imaju ograničeno razumijevanje rizika i slabu primjenu mjera. Nedostaje i provjera stvarnih vlasnika (beneficial owners) imovine i kompanija, a ne zna se da li sva imaju račune u bankama.

“Kazne za banke su preniske, nefinansijski sektori uopšte nisu kažnjavani. Postoji dosta istraga i presuda za pranje novca, ali uglavnom za samopranje i poreze, dok su korupcija i organizovani kriminal nedovoljno procesuirani“, navodi se u izvještaju u kojem se dodaje da vlasti u BiH imaju dobro razumijevanje rizika pranja novca, ali da slabo razumiju rizike finansiranja terorizma.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu da bi uvrštavanje BiH na “sivu listu” imalo političke, ekonomske i finansijske posljedice, uključujući otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama.

“Osim toga, imalo bi negativan uticaj na privatne komercijalne aktivnosti i javne fiskalne poslove, te moguće ograničavanje pristupa stranim investicijama, međunarodnom kretanju kapitala i kreditima međunarodnih organizacija. BiH je već uspješno preduzela neke od ključnih koraka, poput usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Međutim, ostaje da se uradi još mnogo toga“, kaže Ferdinand Koening, portparol Delegacije EU.

Preporuke je moguće ispuniti

Kaže da je potrebno da BiH prioritetno usvoji zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnom nivou, te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom, finansiranjem terorizma i proliferacijom oružja za masovno uništenje.

“Već dugo se čeka na uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH, što je još jedan važan uslov EU i FATF-a, a koji ocjenjuje Moneyval, te ga nadležne institucije moraju hitno riješiti. Ove reforme su od suštinske važnosti i za BiH i njen EU put“, kaže Koenig.

Ekonomista Igor Gavran govori da uslovi koje je Moneyval propisao nisu nerazumni i da ih je moguće ispuniti u predviđenom roku.

“Od BiH se ne očekuje ništa nenormalno, to su mjere koje su važne i za našu bezbjednost. Traži se praćenje finansijskog kriminala, porijekla novca, pranja novca. Vrlo često govorimo da ne znamo porijeklo nečijeg novca ili da se kupuju nekretnine od ko zna čega. Cilj nam je i da pristupimo sistemu plaćanja EU, a to zahtijeva praćenje i pouzdanost novčanih tokova“, kaže Gavran.

Govori da čak i ako neki od uslova zahtijeva više napora, to se može prevazići, zato što su negativni efekti jako loši za nas i moramo ih izbjeći po svaku cijenu.

“Jednom smo bili kratko na “sivoj listi” i imali smo negativne efekte od onih za građane do pravnih lica. Građani nisu mogli da ostvare transfere novca i da plate pretplate međunarodnim servisima, poput onih koje su išle preko “PayPala” i “Netflixa”. Ipak, to je ništa šta može biti privrednicima, kojima bi mogli prekinuti transakcije ili tražiti plaćanje unaprijed, što može izazvati ozbiljne probleme“, kaže Gavran i dodaje da bi to moglo obustaviti i priliv novca od dijaspore, koja je velika stavka u BiH.

The post BiH mora ubrzati reforme kako ne bi došla na „sivu listu“ Moneyvala appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.