BiH hitno mora riješiti problem otpada od solarnih panela

BANJALUKA, SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini godinama unazad vlada prava solarna groznica, a interesovanje za električnu energiju iz solarnih panela ne jenjava.

Iako fotonaponski sistemi ne emituju štetne gasove, solarni paneli imaju ograničen vijek trajanja, nakon čega postaju otpad koji može biti izuzetno opasan po ljudsko zdravlje pa se njegovo odlaganje nameće kao ključni izazov u godinama koje dolaze.

Životni vijek solarnih panela je od 20 do 30 godina, a predviđa se da će tri zemlje sa najvećim akumuliranim otpadom do 2030. godine biti Kina, Njemačka i Japan.

Kada je BiH u pitanju, podaci Agencije za statitiku BiH pokazuju da su solarni paneli najveću ekspanziju doživjeli 2022. godine kada je vrijednost uvoza bila 45,58 miliona maraka. Njihova ukupna masa je iznosila 4.384.363 kilograma.

Interesovanje za investicije u solarnu energiju je i dalje veliko. Samo u Republici Srpskoj su zaključeni ugovori o izgradnji solarnih elektrana ukupne snage od 1.300 megavat časova, pokazuju zvanični podaci.

Sendžana Muslić iz Privredne komore FBiH i Jasmina Džaferović iz Elektroprivrede BiH su se detaljnije bavile ovom problematikom.

One upozoravaju da rastom tržišta solarnih fotonaponskih panela, raste i količina panela na kraju životnog vijeka, ali da nedostaje specijalistička infrastruktura za njihovo odlaganje i recikliranje.

Kažu da u BiH postoje određene smjernice i regulative koje se odnose na upravljanje otpadom, uključujući i elektronski otpad, u koji bi se mogli svrstati i solarni paneli na kraju svog životnog ciklusa, ali da je na istim potrebno dodatno raditi.

„Solarni paneli sadrže toksične metale poput olova, koji mogu oštetiti nervni sistem, kao i kadmijum, poznat kao vrlo toksičan i kancerogen. Ispiranjem iz deponija e-otpada mogu značajno uticati na zagađenje okoliša i predstavljaju veliku prijetnju ljudskom zdravlju“, navodi se u istraživanju.

Autorice smatraju da bi s obzirom na ekspanziju, BiH trebala usvojiti konkretne zakone i regulative koje se odnose na reciklažu solarnih panela, gdje bi uspostavila saradnju sa međunarodnim organizacijama, a kako bi se implementirale najbolje prakse iz EU.

Ako bi do toga došlo, iz svega bi se mogla izvući nova ekonomska vrijednost.

„Reciklaža solarnih panela osim što će smanjiti uticaj na okolinu, pruža i veliki značaj što se tiče same ekonomske koristi. Ponovnim korištenjem materijala poput silicijuma, aluminijuma, srebra i bakra iz starih panela, proizvođači će smanjiti troškove nabavke sirovine. To sve može uticati i na povoljnije cijene za krajnje korisnike“, navode one.

Takođe, dodaju, reciklaža pomaže u smanjenju eksplotacije prirodnih resursa.

Inače, Evropska unija je još u julu 2012. godine zvanično izmijenila direktivu o otpadu električne i elekronske opreme definišući solarne panele kao otpadne elektronske uređaje i koji se moraju prikupljati i reciklirati.

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju IRENA navodi nekoliko scenarija u kojima dolazi do gubitka efikasnosti solarnih panela, što kao posljedicu zahtijeva njihovo zbrinjavanje kao otpad.

Prvi je standardni, gdje dolazi do starenja panela i gdje njihova energetska proizvodnja opada ispod praga održivog korištenja.

Kada do toga dođe paneli bi trebali da se demontiraju, odlože i recikliraju kako bi se povratili vrijedni dijelovi poput silicijuma i srebra.

Međutim, postoji i scenario ranog gubitka. Ovaj scenario se bavi smanjenjem efikasnosti prije nego što paneli dostignu predviđeni životni vijek, što je takođe moguće i ne smije se isključiti.

Svi preuranjeni otkazi mogu dovesti do povećanja proizvodnje otpada i predstavlja jedan od ključnih problema u upravljanju.

The post BiH hitno mora riješiti problem otpada od solarnih panela appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.