Aleksandar Pejaković, direktor Festivala “Kestenburg”: Mladi umjetnici ogledalo društva

Šesto izdanje Međunarodnog festivala studentskih pozorišta “Kestenburg” biće održano od 6. do 8. marta u Banjaluci, Bijeljini, Bileći, Gradišci, Derventi i Istočnom Sarajevu u organizaciji Banjalučkog studentskog pozorišta (BSP).

Publici će se predstaviti 63 studenta sa 10 takmičarskih predstava iz Azije, Evrope i Sjeverne Amerike, po selekciji direktora festivala Aleksandra Pejakovića.

“Ove godine ‘Kestenburg’ donosi bogat i raznovrstan program koji će, osim što slavi pozorišnu umjetnost studenta, biti i platforma za razmišljanje o budućnosti pozorišta i uopšte umjetnosti. Očekuje nas veliki broj predstava koje će se baviti aktuelnim društvenim pitanjima, temama identiteta, slobode i razvoja pojedinca”, najavio je Pejaković.

Dodao je da upravo zbog toga što su izvođači studenti radovi sadrže duboku društvenu odgovornost i nose snažne poruke.

“Festival će pokazati kako mladi umjetnici svojim djelima mogu da stvore prostor za nova pitanja i nove odgovore, da budu i ogledalo društva, ali i da nam ukažu kako bi društvo moglo da izgleda. Za šest dana u šest gradova Republike Srpske u gledalištu će da sjedi više od 6.000 gledalaca koji će da prate program festivala ‘Kestenburg'”, naveo je Pejaković.

Detaljnije o “Kestenburgu” i drugim aktivnostima koje očekuju Banjalučko studentsko pozorište ove godine govorio je u intervjuu za “Nezavisne”.

NN: Koliko je bilo izazovno izabrati predstave koje će se naći u takmičarskom programu i kojim kriterijumima ste se vodili pri selekciji?

PEJAKOVIĆ: Selekcija predstava nije bila jednostavna, jer prvo traje gotovo dvije godine, a drugo postavio sam visok cilj da izaberem radove koji nisu samo tehnički i umjetnički dobri, već koji takođe istražuju duboke teme, često nepoznate i nezgodne, koje su ključne za razvoj pozorišne umjetnosti kod studenata. Smatram da treba da podržimo radove studenata koji pokreću kritičke dijaloge i izazivaju promišljanje, ali i da damo prostora studentima da slobodno izraze svoju kreativnost i preispitaju granice tradicionalnog pozorišta.

NN: Zanimljivo je da će u okviru pratećeg programa festivala biti igrana monodrama Nenada Jezdića, koji je i član žirija Zlatne selekcije. Zbog čega je za festival studentskih pozorišta bitno da ima afirmisane i priznate glumce? Koje benefite za studente to donosi?

PEJAKOVIĆ: Uključenje afirmisanih i priznatih dramskih umjetnika kao što je Nenad Jezdić donosi izuzetnu vrijednost festivalu jer studentima omogućava da uče od najboljih i da se susretnu sa profesionalizmom koji je van svakodnevnog akademskog okruženja. U tom smislu, festival nije samo platforma za prikazivanje predstava, već i za učenje i razvoj mladih umjetnika.

NN: Banjalučko studentsko pozorište ove godine organizuje i treći “Likota fest” u čast osnivača Bosnimira Ličanina Likote. Kakav program se tim povodom priprema, kakav festival nas očekuje?

PEJAKOVIĆ: Treći “Likota fest” nosi sa sobom poseban značaj jer je to prilika da se sjetimo korijena Studentskog pozorišta u Banjaluci, ali i da uvažimo sve što je Likota uradio za razvoj banjalučkog pozorišta i kulturne scene uopšte. Program festivala će biti posvećen kako aktuelnim, tako i retroaktivnim temama, sa naglaskom na istraživanje i odavanje priznanja svima koji svojim radom oblikuju i podstiču razvoj studentske pozorišne umjetnosti. Ovaj festival će, bez sumnje, podstaći refleksiju o tome koliko je važna kontinuirana podrška studentima i njihovom slobodnom stvaranju.

NN: Pozorište ima u planu da do kraja godine obiđe sve gradove i opštine u BiH. Kako je nastala ova ideja, zbog čega su ova gostovanja značajna i šta Vam je glavni cilj?

PEJAKOVIĆ: Ova ideja proizašla je iz želje da Studentsko pozorište bude što dostupnije svim dijelovima društva u Banjaluci, Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i samoj Bosni i Hercegovini. Kroz gostovanja u manjim sredinama želimo ne samo da pružimo pozorišnu umjetnost široj publici, već da otvorimo prostor za razmišljanje i diskusiju o kulturnim pitanjima koja su često zapostavljena. Važno je da i student kao budući lideri u umjetnosti i publika koja ih prati zajedno nauče kako da pozorište bude most između različitih zajednica i da se umjetnost ne smatra elitističkom, već kao univerzalni jezik.

NN: Studentsko pozorište, uslovno rečeno, ubrajamo u manja pozorišta Banjaluke. Koliko je iz te perspektive izazovno organizovati dva festivala, redovna igranja i gostovanja?

PEJAKOVIĆ: Kao Studentsko pozorište čija je matična scena kamerna, često se nalazimo u situaciji da se borimo sa ograničenim resursima, ali to nas ujedno tjera da budemo snalažljiviji i kreativniji. Organizovanje dva festivala i redovnih igranja sa malim budžetima je izazovno, ali istovremeno i motiviše. Ovi izazovi nas podstiču da neprestano tražimo nove načine za angažovanje široke društvene zajednice i pružanje studentima prilike da se izraze u punom kapacitetu. Kao organizatori festivala naši ciljevi nisu samo izvođenje predstava, već i to da stvorimo pozorište koje inspiriše i izaziva promjene.

NN: Kakva je trenutna situacija sa Vašim angažovanjem u svijetu režije? Na čemu najviše radite i kakvi su Vam planovi za budućnost?

PEJAKOVIĆ: Pored mog redovnog angažmana u Studentskom pozorištu, trenutno radim na nekoliko projekata koji istražuju granice tradicionalnog pozorišta i pokušavaju da integrišu različite umjetničke oblike kroz, prije svega, forme lutkarstva. Jedan od takvih projekata očekuje me ove godine u Gradskom pozorištu Gradiška, gdje je u planu da radim “Životinjsku farmu”. Posebno me zanima kako pozorišna umjetnost može da bude alat za samoizražavanje, ali i kako je možemo koristiti za postavljanje pitanja o društvenim normama i vrijednostima. Planovi za budućnost uključuju širenje ovog tipa umjetničkog angažmana, jer vjerujem da umjetnost u rukama pozorišnih radnika ima potencijal da stvori prostor za stvaranje novih, hrabrih i važnih dijaloga.

The post Aleksandar Pejaković, direktor Festivala “Kestenburg”: Mladi umjetnici ogledalo društva appeared first on Banjaluka uživo.