Odobravanje termoelektrane Ugljevik 3: Između pravnog limba i vladavine prava

Okružni sud u Banjoj Luci je dana 5. septembra 2025. godine donio presudu [RS1] kojom se tužba Centra za životnu sredinu (Centar) uvažava i poništava ekološka dozvola koju je nadležno entitetsko Ministarstvo (Ministarstvo) izdalo za planiranu termoelektranu Ugljevik 3.

Kako smo ranije pisali, na zahtjev Centra, Ministarstvo je 21. jula 2023. godine donijelo zaključak kojim se prekida postupak za izdavanje ekološke dozvole za ovaj projekat, do odluke Vrhovnog suda Republike Srpske. Ministarstvo i koncesionar su odluku višeg suda zahtjevali radi vanrednog preispitivanja presude nižestepenog suda kojom je, po tužbi Centra, bila poništena Studija uticaja na životnu sredinu.

Uprkos prekidu postupka po službenoj dužnosti, Ministarstvo i koncesionar su naknadno odustali od svojih zahtjeva za preispitivanjem kod višeg suda, budući da je u drugom sporu nižestepeni sud odlučio u korist Ministarstva i koncesionara. Ovim je Studija uticaja “vraćena” u pravni promet, što je bio uslov za izdavanje ekološke dozvole, za što je koncesionar ponovo podnio zahtjev.

Međutim, sud je odluku o poništavanju ekološke dozvole donio jer Ministarstvo, nakon udovoljavanja zahtjevu koncesionara za nastavak postupka, zaključak o nastavku postupka nije dostavilo Centru. Tim je zainteresovanoj javnosti bilo onemogućeno korištenje pravnog lijeka i pristupa sudskoj zaštiti, što je obavezujući standard Aarhuske konvencije—koje nedostatke je Ministarstvo sada u obavezi da otkloni.

“Iako je povlačenje zahtjeva od strane Ministarstva i koncesionara simptomatično koliko i oportuno, treba ukazati da je posljednja odluka suda o Studiji uticaja donesena protivno načelu predostrožnosti i prevencije, osnovnom načelu odlučivanja u stvarima zaštite životne sredine. Sud je ovakvu odluku donio uprkos zakonskoj mogućnosti da samostalno riješi upravnu stvar, i to obrazlažući da se negativni uticaji mogu sprječavati onda kada nastanu—što je potpuno suprotno cilju zakona. Kako je zakonitost projekta uslovljena ispunjavanjem međunarodnih obaveza o progresivnoj dekarbonizaciji privrede, tražili smo sudsku zaštitu kod Vrhovnog suda u vanrednom postupku. Odlučivanje koje bi trebalo da dadne pravni epilog u ovoj stvari još traje.”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

Ovo je inače peto poništavanje ekološke dozvole za privatni projekat, odnosno koncesiju za koju je najavljeno preuzimanje od strane Vlade Republike Srpske. Obzirom da je uslov za prenošenje koncesije nadoknada uloženih sredstava ranijem koncesionaru, očekuje se značajna šteta po javna sredstava, ali potencijalno i njeno uvećavanje zbog sve objektivnije neizvjesnosti realizacije sporne koncesije.

Međutim, posljedice po javno zdravlje i životnu sredinu, čija zaštita je jednako u javnom interesu kao i zaštita budžeta, i dalje je moguće spriječiti. Ukoliko Vlada preuzme sva prava od stranog subjekta, slobodna je disponirati štetnim projektom u najboljem interesu građana—pa i odustati od istog.

„Podsjećamo da je po našoj žalbi u toku i postupak kod Sekreterijata Energetske zajednice, radi povrede ugovornih obaveza od strane BiH. Upravo pred ovim tijelom predstavnici BiH su još 2018. godine zaključili sporazum o poništavanju ekološke dozvole za ovaj projekat. Postupak po novoj žalbi još uvijek traje, i razumno odlučivanje entitetske vlasti je i dalje moguće“, zaključio je Skomorac.

The post Odobravanje termoelektrane Ugljevik 3: Između pravnog limba i vladavine prava first appeared on Center for Environment.