Kako će primjena CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine
Da bi se klimatski ciljevi postigli, potrebne su ne samo dobre namjere već i konkretni mehanizmi koji će ih pretočiti u praksu, čak i na carinskim prelazima. Upravo to pokušava da postigne CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja bi omogućila zemljama Evropske unije […] Članak Kako će primjena CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Da bi se klimatski ciljevi postigli, potrebne su ne samo dobre namjere već i konkretni mehanizmi koji će ih pretočiti u praksu, čak i na carinskim prelazima. Upravo to pokušava da postigne CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja bi omogućila zemljama Evropske unije da naplaćuju porez ili naknadu za uvezene proizvode koji su proizvedeni sa visokim emisijama ugljenika.
Prelazni period za njegovu primjenu počeo je 1. oktobra 2023. godine i traje do 31. decembra 2025. godine, što znači da definitivna primjena kreće od naredne godine. CBAM treba da ohrabri manje razvijene zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, da ojačaju svoje klimatske propise, uvedu strožije ciljeve za smanjenje emisija i ulažu u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora.
Na koji način će primjena CBAM-a uticati na izvoznike iz BiH, posebno na privrednike orijentisane ka tržištu EU, pitali smo Peru Ćorića, bivšeg predsjednika Privredne komore Republike Srpske.
Kako će uvođenje CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine?
– EU je sve više orijentisana na borbu protiv klimatskih promjena, dok su u drugim zemljama van EU uglavnom na snazi manje rigorozni ekološki i klimatski propisi. Upravo iz ovih razloga postoji veliki rizik od tzv. curenja ugljenika, tako da privredna društva koja su smještena u EU mogu premjestiti svoje proizvodne pogone koji emituju znatno veću emisiju CO₂ u druge zemlje, kako bi iskoristile pogodnije uslove. U ovakvim slučajevima, roba proizvedena van EU mogla bi se naći na tržištu EU, pri čijoj je proizvodnji oslobođena veća količina CO₂. Na taj način emisije štetnih gasova bi se samo premjestile van EU u druge zemlje. Važno je napomenuti da će našu privredu ova nova carinska politika Evropske unije dodatno opteretiti i da će, prema preliminarnim procjenama stručnjaka, izvozna roba poskupiti za skoro 20 odsto, ukoliko privredna društva ne unaprijede svoje proizvodne procese i ne podignu njihovu energetsku efikasnost.
U FOKUSU:
- Domaćinstvo novog doba – farma kao energetski proizvođač
- Održivost kao strateški prioritet
- GreenCleanS kao odgovor na ekološke izazove regeneracije ulja
Koje će industrije biti najviše pogođene implementacijom CBAM-a?
– Da bi se pružila pravna sigurnost i stabilnost poslovnim subjektima u drugim zemljama, CBAM će se postepeno uvoditi i u početku će se primjenjivati samo na robu koja je izložena velikom riziku od „curenja ugljenika”. Dakle, industrije koje proizvode sljedeće proizvode biće najviše pogođene: gvožđe, čelik, cement, vještačko đubrivo, aluminijum, vodonik, proizvodnja električne energije. Smatramo da će u Republici Srpskoj najviše biti pogođena proizvodnja električne energije i taj uticaj će se preliti i dodatno pritisnuti proizvođače u sektoru prerade metala, koji, naravno, koriste električnu energiju.
Kako će CBAM uticati na konkurentnost domaće proizvodnje, posebno u energetskim industrijama sa visokim emisijama CO₂?
– Kako bi se davanja za CBAM preusmjerila u našu zemlju i iskoristila za povećanje energetske efikasnosti, neophodno je donijeti legislativu koja je usklađena sa evropskom legislativom – EU ETS, tj. berzom zelenih sertifikata. Ako se ne donese ova legislativa, konkurentnost domaće industrije će se vjerovatno znatno smanjiti na evropskom tržištu, na koje izvozimo oko 70 odsto naše proizvodnje. Isto tako, uticaj ovog mehanizma na energetski sektor je ogroman – Srpska izvozi električnu energiju i njena cijena će zavisiti od učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj cijeni električne energije. Za sada je taj udio dosta nepovoljan i iznosi oko 60 odsto električne energije koja dolazi od fosilnih goriva.
Intervju vodila: Jasna Dragojević
Intervju u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA
Članak Kako će primjena CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Koja je vaša reakcija?
