Da li Jugoistočna Srbija po klimi postaje slična Španiji i Grčkoj?

Nakon najsušnijeg juna u istoriji, vrijeme u Srbiji je tokom jula bilo znatno nestalnije, sa naglim zahlađenjima, pljuskovima, gradom, olujnim vjetrom. Ali kada se pogledaju zvanični podaci Republičkog Hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), uočavaju se velike regionalne razlike.

Kada su u pitanju padavine, od početka jula je u gradovima kao što su Beograd, Novi Sad i Loznica palo preko 50 mm kiše, što je okvirno u granicama normale za mjesec jul, u zavisnosti od toga koliko kiše još bude palo do kraja mjeseca.

Međutim, pregled podataka sa svih mjernih stanica jasno pokazuje da je ubjedljivo najmanje padavina bilo u istočnim i jugoistočnim krajevima. Jedina mjesta koja su ne samo u toku jula, već ukupno od početka juna imala manje od 20 mm kiše su Negotin, Niš, Leskovac, Dimitrovgrad i Vranje, kako piše Klima101.

Kako piše RHMZ, tokom jula se u većem dijelu zemlje očekuju normalni uslovi vlažnosti, ali će jug i jugoistok zemlje biti jedan od rejona sa sušnim uslovima; za okolinu Vranja se nastavlja period ekstremne suše.

Ovakva situacija zapravo nije iznenađujuća: rejon Istočne i Jugoistočne Srbije predstavlja jedno od područja u Srbiji posebno osetljivih na sušu i aridnost.

Tu se izdvajaju krajevi u kojima je prosječna godišnja suma padavina tek do 600 mm: Niška kotlina sa Ponišavljem, Leskovačka i Vranjska kotlina.

Kako se navodi u Programu prilagođavanja na izmjenjene klimatske uslove, ovo su neki od krajeva u kojima će u narednim godinama doći do promjene opštih klimatskih izgleda: klima će do sredine 21. vijeka ovde postati polu-sušna.

Pročitajte još:

• Treća najtoplija godina ikada – „Sušna žarišta širom svijeta 2023–2025”
• Suša u Semberiji uništila kukuruz, roda uopšte nema na velikom broju parcela
• Nov metod dugoročnog predviđanja suša – bolje planiranje vodnih resursa 

Jugoistočna Srbija već pokazuje odlike semi-sušne klime, posebno u ljetnjim mjesecima

Istočna i Jugoistočna Srbija predstavlja izrazito kontinentalni predio, što je posljedica znatne udaljenosti od Atlantskog okeana i Jadranskog mora, ali i njihove otvorenosti uticaju kontinentalnih vazdušnih masa, koje iz Istočne i Sjeverne Evrope preko Vlaške nizije neposredno prodiru u Timočki basen, a putem Panonske nizije u Pomoravlje.

Prema tome, sušnost ovih predjela predstavlja posljedicu udaljenosti od izvora maritimnosti, ali i uticaja reljefa.

Nedavno smo objavili istraživanje u renomiranom međunarodnom časopisu Theoretical and Applied Climatology, o prostorno-vremenskoj varijabilnosti aridnosti u Istočnoj i Jugoistočnoj Srbiji, koje nudi detaljne uvide u sadašnjost, ali i budućnost ovog područja.

Godišnje vrijednosti indeksa suše ukazuju na prisustvo dvije klase, semi-humidne (meteorološka stanica Niš), dok ostale stanice karakterišu humidni (vlažni) uslovi.

Međutim, mjesečne i sezonske vrijednosti pružaju bolji uvid u dinamiku aridnosti na ovom području. Pregled čitave godine ne daje potpunu sliku: naša analiza različitih indeksa suše ukazala je na značajne regionalne razlike na godišnjem, sezonskom i mjesečnom nivou.

Sezonske vrijednosti ukazuju na izraženu humidnost tokom zime, i dijelom tokom proljeća i jesenjijh mjeseci, dok ljetnje mjesece karakteriše mediteranski klimat.

Aridnost je, drugim riječima, uvećana tokom ljetnjih mjeseci, od juna do septembra, onda kada je vegetaciji neophodna vlaga, što već negativno utiče na poljoprivrednu proizvodnju u regiji, pošto se poljoprivredno zemljište u znatnoj mjeri oslanja na klimatske uslove naspram navodnjavanju.

Istovremeno, savremena naučna saznanja, uključujući i Svjetski atlas dezertifikacije, potvrđuju da će u godinama koje dolaze širi region Južne Evrope sve više imati semi-aridne uslove, kakvi su trenutno karakteristični uglavnom u dijelovima Španije, Grčke i Turske.

Ovi rezultati ukazuju na obrazac klimatske varijabilnosti: Jugoistočna Srbija, odavno među najsušnijim krajevima zemlje, u narednim decenijama izmjeniće se još više.

Aridnost je konstantan nedostatak vlage, što može imati dalekosežne posljedice na poljoprivredu

Postoje suštinske, konceptualne razlike između aridnosti i suše.

Aridnost je definisana kao konstantan nedostatak vlage, na osnovu prosječnih klimatskih uslova. Zapravo, riječ je o specifičnosti klime određenog predjela na Zemljinoj površini.

U aridnim i semi-aridnim predjelima toplog klimata, deficit vlage dovodi do značajnih socio-ekonomskih posljedica (npr. povećane potrebe lokalnog stanovništva za vodom).

Postoje brojni indeksi aridnosti koji ukazuju na pojavu i karakter aridnosti. Oni se posmatraju individualno ili u kombinaciji sa ostalim klimatskim elementima poput padavina, padavina sa temperaturom vazduha, vlažnosti u zemljištu itd.

Indeksi aridnosti nisu samo pokazatelji klimatskih promjena, već i značajni indikatori fizioloških procesa u vegetacionom pokrivaču, od značaja u procjeni površinskog oticaja i izgledu pejzaža. Takođe, aridnost omogućava prepoznavanje i klasifikaciju klimatoloških prirodnih hazarda, poput suše.

Smatram da intenziviranje i veća frekvencija aridnosti može biti očekivana u budućnosti, što će imati negativan efekat na poljoprivredu, kao tradicionalnu dijelatnost koja je najraširenija u području Jugoistočne Srbije.

Stoga bi država kao i lokalne samouprave morale implementirati mjere i planove adaptacije sektora poljoprivrede kako bi osigurali održivost, posebno poljoprivrednih kultura koje se oslanjaju na padavine u ljetnjoj polovini godine.

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.

Izvor: Klima101

Članak Da li Jugoistočna Srbija po klimi postaje slična Španiji i Grčkoj? se pojavljuje prvo na Energetski Portal.