Prihodi bili niži od planiranog

BUDVA – Crnogorski turizam, kako ga opisuje predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, nalazi se u ozbiljnoj krizi.

Predsezona je podbacila, špic sezone trajao je svega osamnaest dana, a sve ostalo, kaže on, bilo je ispod očekivanja i po broju gostiju i po prihodima. Problemi saobraćaja, gužve i infrastrukture samo su vrh ledenog brijega, dok se pravi uzroci nalaze mnogo dublje u pogrešnim odlukama Vlade, nerealnim porezima i nedostatku sistemskog pristupa.

Radulović, u razgovoru za Pobjedu upozorava da je Crna Gora postala skupa destinacija koja za cijenu koju traži ne pruža odgovarajuću uslugu, te da trenutni model turizma ne funkcioniše.

“Mnogi ćute, ali ova godina jasno pokazuje da smo na pogrešnom putu“, kaže on za Pobjedu, dodajući da su, za razliku od Crne Gore, zemlje poput Francuske, Italije ili Hrvatske, i pored globalnih izazova, ipak uspjele da spasu sezonu i izvuku profit ostali su na nivou prošle godine. Za Crnu Goru, tvrdi Radulović, takva rezerva ne postoji.

Zato poručuje da je pred nama nekoliko opcija: radikalno sniženje cijena, gubitak pozicije na tržištu i urušavanje glavne privredne grane ili da prestanemo da se bavim turizmom i mijenjamo profesiju.

Ispod očekivanja

“Što se tiče ove sezone ona još traje, nije završena. Ali ono što znamo do sada sigurno nije ono što je bila nasušna potreba ove države, društva i budžeta od kojeg zavisi kako ćemo prezimiti zimu i dočekati narednu sezonu. Predsezona je bila loša i kasno je počela. Špic sezone trajao je svega osamnaest dana od 3. do 21. avgusta. Sve ostalo, gledano po broju gostiju i prihodima, bilo je ispod očekivanja. Prateći problemi, poput saobraćaja i infrastrukture, dodatno su zakomplikovali situaciju“,  kazao je Radulović.

On je kazao da razloga za ovogodišnji podbačaj ima više.

“Postoje spoljašnji faktori, na koje nijesmo mogli da utičemo. Nigdje u Evropi sezona nije bila spektakularna ni u Francuskoj, ni u Španiji, ni u Italiji, pa ni u Hrvatskoj. Ali razlika je u tome što su te zemlje, uprkos izazovima, uspjele da ostvare znatnu zaradu. One su imale višak koji su očekivale i na kojem su izgradile dodatnu snagu. Crna Gora, za razliku od njih, nema tu rezervu i upravo to nas čini najranjivijim“,  objasnio je Radulović.

Ističe da su one zemlje koje su imale slične izazove uradile ono što je bilo nužno da spasu sezonu.

“Mi, nažalost, nismo uspjeli ni u tome. Zašto? Zato što su se, pored globalnih poremećaja, kod nas pojavili i unutrašnji razlozi mnogo veći i bolniji za privredu, a potpuno nepotrebni. Najveći udar desio se 1. januara ove godine, kada je PDV u hotelijerstvu povećan sa sedam na 15 odsto. To je povećanje od preko 114 odsto praktično udvostručavanje poreza i to neposredno pred početak sezone. Taj teret nije pogodio samo velike hotele, već i male biznise u turizmu. Svi su bili primorani da povećaju cijene, iako smo unaprijed znali da tržište to neće moći da izdrži. Vlada nas je uvjeravala da će gosti prihvatiti više cijene“, objašnjava Radulović.

“Mi smo znali da je to unaprijed izgubljena bitka, ali nismo imali izbora morali smo da podignemo cijene, a rezultat je slabija sezona i manji broj gostiju, na što smo Vladu upozoravali. To je jedan od direktnih rezultata prouzrokovan pogrešnim odlukama Vlade. To je izazvalo lavinu poskupljenja u svim segmentima od restorana do plaža, jer su u međuvremenu podignute i akcize. Zakup plaža je povećan više od 100 posto. Na kraju smo došli do toga da je Crna Gora postala skupa destinacija, koja za novac koji traži ne pruža adekvatnu uslugu. A usluga nije samo krevet i plaža. Usluga je i ulica kojom gost hoda, i put kojim dolazi i odlazi iz hotela, i svaki detalj koji čini turističko iskustvo“,  smatra Radulović.

Sve se to, kako je istakao, sabralo i dalo rezultat koji vidimo ove godine.

Rješenja postoje. Ali u kontekstu koji je stvoren opcije su ograničene. Prvo da snizimo cijene toliko da budemo jeftiniji od direktnih konkurenata, ali pod uslovom da ih Vlada podrži smanjenjem dažbina kako bismo imali održivo poslovanje, tj. da snizi poreze kako bismo mogli da snižavamo cijene, jer je to zakon spojenih sudova. Ne može privreda da se guši porezima i dažbinama, a država da troši bez mjere.

Drugo rješenje je da ostavimo sve kako je bilo i nastavimo urušavanje grane koja je punila trećinu budžeta, a treća krajnja solucija jeste da prestanemo da se bavimo turizmom.

Radulović smatra da dosadašnji rezultati rada Vlade ne ulivaju nadu da će oni koji su stvorili problem moći i da ga riješe.

Po njegovim riječima, neodgovornost i neblagovremeno reagovanje dio su problema, baš kao i lijenost i nedostatak volje da se stvari mijenjaju.

“Oni misle da je turizam samoodrživ da će se sve dešavati samo od sebe. Ministar ode na sajam, slika se sa kolegom iz neke druge zemlje i smatra da će odatle krenuti rijeke turista ka Crnoj Gori. A to tako ne funkcioniše. Dalji posao preuzimaju ostali u lancu: avio-prevoznici, turoperatori, hotelijeri i ostale povezane djelatnosti“, rekao je on.

Radulović primjerima ilustruje greške koje su evidentne na svim nivoima poslovanja, a koje gosti s pravom ne praštaju.

“Gost iz Njemačke nam se požalio da je putujući kolima iz Hamburga odvozio praktično pola Evrope, a da nije vidio policajca, a da ga je nakon prelaska granice na Debelom Brijegu do Budve zaustavilo čak pet patrola. “Pomislio sam da sam ušao u Sjevernu Koreju“, požalio mi se.

Radulović tvrdi da su apelovali na resorna ministarstva da se aktivnije uključe u rješavanje saobraćajnog haosa nastalog usljed rekonstrukcije putnog pravca Tivat Jaz. Ističe da su suočeni sa, kako kaže, opravdanim negodovanjem, čak i bijesom gostiju, pa su i u tom dijelu predlagali rješenja, jer je saobraćaj mogao da se preusmjeri i obavlja bez čekanja i zastoja.

Ali i to je primjer da se nikad ne reaguje proaktivno, već kao po pravilu stihijski umjesto planski. Kolaps je onda logična posljedica.

Biće još gore

“Dakle, umjesto da pomognu, da ubrzaju saobraćaj, kod nas samo zaustavljaju i prave zastoje. Ako se ovako nastavi, posljedice će biti katastrofalne. Iduće godine imaćemo još manje turista. Već smo izgubili visokoplatežne goste. Potrošnja po gostu je bila niska, i to nije samo kod nas slično je bilo i u drugim zemljama. Ali razlika je što su oni imali sistem i uprkos tome uspjeli da izvuku sezonu“,  objašnjava Radulović.

Dodaje da smo mi izgubili i goste i prihod, jer država nije odradila svoj dio posla.

“Zato kažem ili da i spustimo cijene ispod albanskih, jer se danas upravo sa Albanijom poredimo, ili da se ne bavimo više turizmom i okrenemo se nečemu drugom. Jer ovakav turizam postaje neisplativ i neodrživ. Evo, ja kao hotelijer, da mi danas neko kaže “organizuj posao kako misliš da je najbolje”, ja bih “Splendid” i “Montenegro” pretvorio u hostel. U hostelu mi trebaju dvije smjene na recepciji, bez restorana i kuhinje. Staviš automate za hranu i piće, sobe se čiste na tri dana, broj radnika svedeš na apsolutni minimum. I da naplaćujem 20 eura krevet imao bih bolji rezultat nego ovako, sa kompletnom hotelskom uslugom“,  kaže Radulović.

Zaključuje da je to apsurd do kojeg smo došli.

“Da ozbiljan hotelijer danas ozbiljno razmišlja da bi mu bilo isplativije da vodi hostel nego luksuzni hotel ako to nije alarm za državu, onda ne znam što jeste“,  poručio je na kraju.

Pobjeda

The post Prihodi bili niži od planiranog, špic trajao samo 18 dana appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.