Centri za energetsko savjetovanje: Znanje kao valuta klimatske politike

Prilike za promjenu se nekad otvaraju samo u vrijeme krize. Klimatske promjene jesu kriza koja nas je primorala da konačno promijenimo loše energetske navike i podignemo nivo energetske kulture. Energetska tranzicija je, kao stub klimatske politike, postala važna ne samo za velike organizacije i sisteme već i za domaćinstva i preduzetnike.

Bujične poplave i toplotne talase javnost danas povezuje sa još direktnijim troškovima energetskog rasipništva, zavisnosti od fosilnih goriva i energetskog siromaštva, kao što su zdravstveni troškovi zagađenja vazduha i sve viši računi za struju i druge energente. Razumljivo, raste zainteresovanost građana za zamjenu prozora i stolarije na stambenim objektima, za modernije, čistije i efikasnije uređaje za grijanje i hlađenje, za mogućnost da samostalno proizvode energiju za sopstvene potrebe, i to iz obnovljivih izvora.

Međutim, za razliku od velikih kompanija, koje imaju sopstvene resurse da pribave neophodna znanja o novim tehnologijama i isplativosti investicija – veliki broj građana i malih preduzetnika ipak ne posjeduje neophodna znanja i resurse za informisano odlučivanje. Programi javnih subvencija koje već nekoliko godina zajednički sprovode Vlada Republike Srbije i lokalne samouprave često pretpostavljaju posjedovanje tehnoloških i drugih neophodnih znanja koje mnogi korisnici subvencija tek treba da steknu.

Vijest o otvorenim javnim konkursima sporije dopire do mnogih domaćinstava u ruralnim zajednicama. Često građani kojima je pomoć najpotrebnija ne posjeduju raspoloživa finansijska sredstva neophodna za sopstveno učešće u troškovima zamjene uređaja i stolarije. Mnogi žive u objektima koji ne zadovoljavaju zahtijevane kriterijume ovih poziva.

U FOKUSU:

• Šume Srbije – čuvari vode, tla, života i budućnosti
• Bihać – kada razvoj turizma prati briga o prirodi
• Ambiciozni klimatski ciljevi Češke: stabilnost kroz nuklearnu i zelenu energiju

Građani i preduzetnici koji posjeduju finansijske kapacitete i želju za ulaganje u solarnu energiju, često naprave grešku zato što predimenzionišu solarne elektrane. Zbog takve greške isplativost ovih sistema je ispod očekivane.

Jedan broj opština i gradova u Srbiji razumio je da njihovim sugrađanima i preduzetnicima treba mjesto učenja i informisanja, mjesto razumijevanja i podrške uz koju će moći samostalno da donose ispravne i informisane odluke. Užice, Knjaževac i Bačka Palanka otvorili su krajem prošle godine svoje Centre za energetsko savjetovanje, nudeći na jednom mjestu odgovore na brojna pitanja građana. Ova energetska savjetovališta ne prodaju uređaje, ne dijele račune, već pomažu ljudima da shvate – šta i kada im se isplati i kako da se uključe.

Centri za energetsko savjetovanje predstavljaju mehanizam povezivanja javnih politika sa svakodnevnim životom građana. Njihova uloga obuhvata informisanje, tumačenje relevantnih propisa i smjernica, usmjeravanje korisnika ka dostupnim rješenjima, kao i pružanje stručne podrške. S obzirom na kompleksnost ciljeva koje ovi centri nastoje da ostvare, njihovo djelovanje zasniva se na saradnji sa institucijama državne uprave, privatnim sektorom i organizacijama civilnog društva. Poseban značaj ima uključivanje lokalnih aktera koji posjeduju relevantna znanja i iskustva u oblasti energetske efikasnosti i održivog razvoja. Tako je nedavno otvaranje knjaževačkog centra za energetsko savjetovanje bila prilika da se pozovu preduzeća koja plasiraju proizvode i usluge za unapređenje energetske efikasnosti da u prostorijama centra – Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju Opštine Knjaževac, zainteresovanim građanima i preduzetnicima prezentuju svoja tehnička rješenja, proizvode i usluge.

GIZ

Tekst u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMJENE

Članak Centri za energetsko savjetovanje: Znanje kao valuta klimatske politike se pojavljuje prvo na Energetski Portal.