Invazivne gljivice rezistentne na lijekove: Candidozyma auris
Candidozyma auris se brzo širi u evropskim bolnicama – radi se o gljivici otpornoj na većinu lijekova koja može izazvati teške, pa i smrtonosne infekcije kod pacijenata sa slabim imunitetom. ECDC upozorava na porast slučajeva – od 2013. do 2023. zabilježeno je više od 4.000 infekcija, a u 2023. godini više od 1.300; u Španiji, […] The post Invazivne gljivice rezistentne na lijekove: Candidozyma auris appeared first on Nauka govori.

- Candidozyma auris se brzo širi u evropskim bolnicama – radi se o gljivici otpornoj na većinu lijekova koja može izazvati teške, pa i smrtonosne infekcije kod pacijenata sa slabim imunitetom.
-
ECDC upozorava na porast slučajeva – od 2013. do 2023. zabilježeno je više od 4.000 infekcija, a u 2023. godini više od 1.300; u Španiji, Grčkoj i Italiji gljivica je već postala endemična u bolnicama.
Američki CDC je već 2021. upozoravao na širenje jedne neugodne i potencijalno smrtnosne infekcije. Ali ovaj put nije riječ o virusu ili bakteriji, nego o gljivici, naučnog naziva Candidozyma auris, nekada zvana Candida auris.
Slično kao antibiotik rezistentni sojevi bakterija, ova gljivica je rezistentna na antifungalne lijekove i to više njih, a pri tome je još teška za dijagnosticiranje. Pogrešna dijagnoza otežava liječenje.
Gljivica se javlja u bolničkom okruženju i naročito je opasna za osobe koje imaju oslabljen imunitet i komorbiditete. Za zdrave osobe ne predstavlja toliku opasnost i neće se desiti apokalipsa The Last of Us razmjera, ali osjetljive grupe su u još većem riziku.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je u septembru upozorio da se u bolnicama širom Evrope sve brže širi opasna gljivica Candidozyma auris.
Ova pojava izazvala je veliku zabrinutost stručnjaka jer se radi o mikroorganizmu koji pokazuje visoku otpornost na dostupne lijekove i može izazvati smrtonosne infekcije kod osoba oslabljenog imuniteta.
Porast broja slučajeva i u Evropi
Prema najnovijem, četvrtom izvještaju ECDC-a, širenje Candidozyme auris postaje ozbiljan izazov za pacijente i zdravstvene sisteme. Bilježi se stalni rast prijavljenih infekcija, sve češći veći izbiji i dokazi o trajnom lokalnom prijenosu u više zemalja. Zbog toga se naglašava važnost ranog otkrivanja i mjera kontrole kako bi se spriječilo dalje širenje.
Podaci ECDC-a pokazuju da je od 2013. do 2023. u državama članicama EU-a i Evropskog gospodarskog prostora zabilježeno preko 4.000 slučajeva kolonizacije ili infekcije ovom gljivicom. Samo u 2023. godini registrovano je više od 1.300 slučajeva u 18 zemalja. U pojedinim državama, poput Španije, Grčke i Italije, situacija je već dostigla nivo regionalne endemičnosti, što znači da gljivica više nije prisutna samo u obliku povremenih izbijanja, već se trajno održava u bolničkim okruženjima.
Kakva je ovo gljivica
Opisana je tek 2009. kao zasebna vrsta, prije je miješana sa srodnim gljivicama. Naziv auris je dobila prema tome što je prvi put opisana iz uzorka uzetog iz uha pacijentice u bolnici u Japanu, auris na latinskom znači “uho”.
Ova kandida je srodna vrsti Candida albicans, koja je nešto poznatija i češća. C. albicans se normalno nalazi na našoj koži i u organima poput probavnog trakta ili vagine, ali ako se zbog nekog poremećaja previše namnoži, izaziva kandidijazu.
Ukoliko Candidozyma auris izazove infekcije u krvotoku i sepsu, stopa smrtnosti iznosi oko 30-70%. Ova vrsta može izazvati invazivnu kandidijazu u kojoj su zahvaćeni i centralni nervni sistem i drugi vitalni organi.
Jedan od simptoma infekcije ovom gljivicom su povišene temperature i upale pacijenata, koje ne prolaze uprkos primjeni antibiotika, jer se kod upale obično prvo sumnja na upalu bakterijskog porijekla.
Najveći rizik imaju pacijenti koji su dugo u bolnicama, oni na intenzivnoj njezi, te starija lica u domovima za starije osobe. Gljivica može kontaminirati medicinsku opremu kojom se daju intravenozni pripravci i lijekovi i tako ući u krvotok. Također formira biofilm, kojeg je teško očistiti dezinfekcionim sredstvima.
Gljivice ne vole previsoke temperature, ali se ova prilagodila višim temperaturama i tako lakše zaražava toplokrvne životinje, poput čovjeka.
Klimatske promjene, urbanizacija te naposlijetku i pandemija COVID-19 doprinijeli su širenju Candida auris. U toku pandemije, bolničko osoblje je bilo fokusirano na kovid, a usljed nedostatka zaštitne opreme, morali su se ponovno koristiti neki dijelovi opreme i to je doprinijelo širenju gljivice. 2021. CDC je upozorio na sojeve ove gljivice koji su rezistentni na sve poznate antifugalne lijekove. Jedan o načina zaštite jeste temeljna dezinfekcija, posebno bolničkih prostora i prostora staračkih domova.
Napomena: Ovaj tekst je prvi put objavljen 2023,. pa je 2025, ažuriran s novim nazivom gljivice i podacima ECDC
The post Invazivne gljivice rezistentne na lijekove: Candidozyma auris appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?






